Siva trulež – Ova bolest je kod nas redovno prisutna, a ekonomske štete od nje nastaju najčešće u toplim lejama i plastenicima bez grijanja u kojima se ne mogu regulisati toplota i vlažnost vazduha i zemljišta.
Botrytis cinerea je izraziti polifag, koji osim paprike, paradajza i plavog patlidžana parazitira veliki broj ratarskih i gotovo sve povrtarske biljke, te mnoge vrste ukrasnih biljaka, trava i leguminoza, kao i neke višegodišnje drvenaste biljke.
Siva trulež – Simptomi
Gljiva Botrytis cinerea je nespecijalizovana vrsta, koja se normalno razvija kao saprofit na biljnim ostacima. Na živom biljnom materijalu pojavljuje se kao parazit slabosti samo u nepovoljnim uslovima spoljne sredine.
Usljed nedovoljne toplote zemljišta i vazduha, smanjene osvjetljenosti i suvišne zemljišne i vazdušne vlage, otpornost biljaka slabi. U ovim okolnostima gljiva nesmetano prodire u biljku kroz najmanje zaštićena ili već oštećena mjesta kao što su: ožiljci opalog lišća na koljencu, spojno mjesto ploda s peteljkom, naprsline na plodu, ubodi insekata, mehaničke povrede i dr.
Simptomi na listovima se ispoljavaju u vidu većih crvenkastomrkih nekrotičnih pjega, nepravilnog oblika koje se obično pojavljuju na ivici ili vrhu lista.
Početni simptomi na cvjetovima se ispoljavaju u vidu sitnih vodenastih pjega koje se brzo povećavaju, usljed čega latice odumiru i otpadaju.
Na prizemnom dijelu stabla mladih presadnica razvija se vodenasta nekroza, koja se postepeno širi zahvatajući stablo sa svih strana, usljed čega oboljele mlade biljke poliježu i trule.
Plodovi često bivaju napadnuti još dok su nedozreli. Pri jakom napadu patogena dolazi do truljenja čitavog ploda, kada on u potpunosti propada i nije za upotrebu.
Pri vlažnim uslovima, na oboljelom tkivu ploda ili stabljike dolazi do formiranja obilne sive micelijske prevlake, što je tipičan i lako prepoznatljiv simptom pojave ove bolesti.
Suzbijanje
Suzbijanje Botrytis cinerea obavezna je praksa u vansezonskoj proizvodnji paradajza, paprike i plavog patlidžana u zaštićenom prostoru. Regulisanje vegetacionih činilaca, posebno vlažnosti vazduha i zemljišta, predstavlja osnovnu mjeru borbe protiv ovog patogena.
Za preporuku je i održavanje dnevne i noćne temperature što je moguće bliže optimumu za odgovarajuću vrstu povrća. Takođe, preporučuje se i striktno sprovođenje mjera fitohigijene u zaštićenom prostoru s ciljem smanjenja izvora zaraze.
U tu svrhu preporučuje se redovno odstranjivanje oboljelih plodova i drugih biljnih organa, te iznošenje svih otkinutih zaperaka nakon njihovog zakidanja, kao i nastojanje da se opali cvjetni listići ne zadržavaju na plodovima paprike i paradajza.
U slučaju nastupanja povoljnih uslova za razvoj bolesti, kao i obavezno neposredno nakon zakidanja zaperaka, biljke treba tretirati odgovarajućim botriticidom, vodeći pri tome računa o karenci.
AGROSAVJET