Žućenje listova LUKA: Uzrok i sprječavanje

Žućenje listova LUKA: Uzrok i sprječavanje

Žućenje listova luka se veoma često javlja tokom proljeća. Niska temperatura i visoka vlažnost zemljišta pogoduju žućenju listova, ali ovu pojavu mogu izazvati oboljenja i štetočine.

Biljke crvenog i bijelog luka su u krajem zime i početkom proljeća veoma osjetljive. Veoma često na ozimim lukovima u ovom periodu primjećujemo simptome žućenja i propadanja listova. Ovi simptomi mogu biti izazvani promjenom uslova, pojavom oboljenja ili napadom štetočina. Rezultat žućenja listova luka može biti smanjen rast i prinos, ali i potpuno propadanje biljaka.

Nakon otapanja snijega biljke ozimog luka su ostale nezaštićene, a usljed variranja dnevne i noćne temperature listovi postaju žuto obojeni. Zbog kiše zemlja je prevlažna što još više pospješuje pojavu žutila na listovima. Kombinacija ova dva faktora rezultira gušenjem korijena i smanjenim usvajanjem hraniva.

Kako bi se usjev luka što brže oporavio potrebno ga je prihraniti, a sa rastom temperature i luk se oporavlja od pojave žutila.

Simptomi mnogih oboljenja započinju pojavom žućenja listova luka, jer je luk osjetljiv na bolesti, posebno u uslovima povišene vlažnosti zemljišta i niske temperature. Najčešće se od oboljena na luku javljaju plamenjača, hrđa i trulež luka.

Plamenjača luka

Plamenjača luka je najčešće oboljenje luka koje se brzo širi. Bolest se javlja na crvenom, bijelom luku, poriluku i luku vlascu. Prvi simptomi se uočavaju na listovima, a u povoljnim uslovima simptomi se šire i na lukovicu. Simptomi na listovima su najbolje vidljivi u jutarnjim satima kada se zbog vlage na listovima formira tamna prevlaka. Listovi se savijaju, gube boju i tokom vremena se suše. Optimalni uslovi za razvoj oboljenja je temperatura do 10°C uz povišenu vlažnost. Spore gljivice se šire pomoću vjetra i zbog toga je potrebna veća udaljenost parcela pod lukom.

Kako bi spriječili širenje ovog oboljenja potrebno je barem jednom u toku sedmice pregledati usjev luka. Ukoliko su uslovi optimalni pregled obaviti češće.

Hrđa luka

Hrđa luka se najčešće javlja kada je proljeće kišno i vlažno tokom dužeg perioda. Najčešće se javlja na bijelom luku i poriluku. Simptomi se javljaju na listovima luka u vidu hrđavih pjegica koje kasnije pocrne. Bolest se brzo širi. Napadnuti listovi se suše što umanjuje prinos. Spore se prenose vjetrom, kišnim kapima i preko insekata.

Pojavi i širenju hrđe luka pogoduje i pretjerano đubrenje azotnim đubrivima. Kod viška azota u ishrani slabi mehanička struktura listova, oni su mekši i gljivica lakše prodire u tkivo lista.

Trulež luka

Trulež luka izazivaju brojne gljivice, a za sve je zajedničko da izazivaju oboljenje koje se može pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka, ali i tokom skladištenja. Simptomi se najčešće manifestuju vodenastim pjegama u području vrata. Veoma često pojava ovog oboljenja prođe neprimjećeno i do razvoja bolesti dolazi tek na uskladištenim glavicama luka.

Bolje spriječiti nego liječiti

Najvažnije mjere borbe protiv ovih oboljenja su preventivne mjere:

  • kod sjetve odabrati otporne sorte,
  • obratiti pažnju na đubrenje – ne pretjerivati sa azotnim đubrivima,
  • drenirati zemljište – kopati kanale okolo gredica na kojima sadimo luk,
  • uklanjati zaostale glavice iz bašte i samonikle lukove,
  • ne saditi lukove na isto mjesto najmanje  4 godine.

Preventivno se poslije svake kiše usjev luka može tretirati pripravkom od mlijeka i sode bikarbone u koji smo dodali malo deterdženta za pranje suđa.

Ukoliko je došlo do pojave oboljenja u zaštiti lukova se odlično pokazao pripravak od listova hrena.

Lukova muva

Napad štetočina također može dovesti do žućenja listova. Veoma često kao rezultat napada lukove muhe možemo vidjeti žute listove.

U zaštiti od lukove muhe koriste se biljke i materije koje se odlikuju jakim mirisom. U zaštiti luka nabolje se pokazao pepeo, pelin, duvan i paprika samljeveni u prah, paradajz, maslačak, ružmarin, menta, četinari i mnoge druge biljke.

Izvor: AGROSAVJET.COM

Close Menu