Ako ispunite ove uslove imaćete dobar prinos bijelog luka

Ako ispunite ove uslove imaćete dobar prinos bijelog luka

Bijeli luk reaguje na promjenu ekoloških uslova, ima visoku specifičnost za pojedina agroekološka područja, odnosno ima uzak areal gajenja.

Klija na temperaturi 3-5 stepeni C. Optimalna temperatura za rast korijena je 10 stepeni C, a za nadzemni dio biljke 17 stepeni.

Vrijeme sadnje bijelog luka

Najvažniji preduslov uspješne proizvodnje bijelog luka je pravilno odabrano vrijeme sadnje.

Sadnju treba obaviti što ranije, već krajem februara ili početkom marta, ako to vremenski uslovi i stanje zemljišta dozvoljavaju. Sadnju treba obaviti do 15. marta, jer u kasnijem roku dolazi do smanjenja prinosa.

Bijeli luk traži plodno zemljište i lako dostupna hranjiva, na siromašnom i nestrukturnim daje niske prinose. Dolazi na drugo mjesto u plodoredu, poslije leguminoza, kupusa, pšenice.

Od kvaliteta predsjetvene pripreme zavisi kvalitet sadnje i uspijeh cijele proizvodnje.

Bijeli luk ima povećane potrebe prema plodnosti zemljišta, a to znači i potrebe za đubrenjem. Dugo se smatralo da bijeli luk ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utiču na formiranje krupnih, ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode, pa nisu pogodna za duže čuvanje jer se brže kvare.

Međutim, istraživanja su pokazaka da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvalitet bijelog luka. Zato se preporučuje primjena zgorelog stajnjaka koji treba unijeti u jesen u količini 20-25 t/ha. Đubrenje zavisi od kvaliteta zemljišta, a okvirne potrebe su: 80-100 kg/ha N, 60-80 kg/ha P2O5, 40-80 kg/ha K2O.

Za reprodukciju se koriste lukovice iz redovne proizvodnje, birajući najzdravije i najkrupnije lukovice.

Nekoliko dana pred sadnju obavlja se dezinfekcija čenova za sprečavanje pojave i širenja bolesti. U pripremljen rastvor, prema propisanoj koncentraciji za svaki preparat (benlejt, ditan, cineb), potapaju se čenovi u trajanju 10-20 minuta. Čim se ocijede mogu se ručno saditi, a ako je sadnja mašinska moraju se čenovi osušiti.

U toku vegetacije obavlja se međuredna obrada, zaštita od bolesti, korova i štetočina, navodnjavanje i prihranjivanje.

Navodnjavanje nije obavezna, ali je poželjna mjera, naročito u godinama sa malo padavina u maju i početkom juna mjeseca. Nekoliko zalivanja u ovom periodu, uz zalivnu normu 25-30 mm, doprinosi povećanju prinosa i predstavlja, ustvari, sigurnost u ostvarivanju visokih i stabilnih prinosa.

Autor: Mira Miljković, dip. inž.

Izvor: agrosavjet.com

Close Menu