BIJELI KRASTAVAC: Zaboravljena sorta odličnog ukusa i visoke otpornosti

BIJELI KRASTAVAC: Zaboravljena sorta odličnog ukusa i visoke otpornosti

Bijeli krastavac je stara sorta koja datira iz 1896. jako dobrog ukusa i finog roda. Inače ima dosta veću otpornost na bolesti i vremenske uslove. Bijeli krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae.

Gaji se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, i kao industrijski (kornišon). Konzumira se u svježem stanju i kao kiseli krastavac. Male je kalorične vrijednosti. Krastavac ima slabo razvijen korjenov sistem, koji u zemljište prodire vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježe) je puzavo, razgranato, dužina stabla zavisi od sorti i uslova gajenja.

Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izdanci koji se kod nekih sorata uklanjaju ili ostavljaju za plod. Krastavac je biljka koja na istoj vreži razvija muške i ženske cvjetove.

Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište gaje hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima. Temperatura: Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 ºC, dok je optimalna 25-27 ºC.

Cvjetanje započinje kod temperature 15-17 ºC, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba da prođe od 30 do 40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova zavisi od broju plodova na biljci. Vrijeme plodonošenja traje 1,5-2,5 mjeseca.

Voda

Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u zemljištu tako i u vazduhu. Relativna vlažnost vazduha bi trebala biti 85-90 %, što je teško postići u spoljnim uslovima. Najpovoljnija vlažnost zemljišta je oko 70 % punog kapaciteta zemljišta za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva mjeseca gajenja.

U početku su zalivanja ređa i s manjim količinama vode, a poslije, naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalivanje svakih 4-5 dana, u zavisnosti od vrste zemljišta i gajenja.

Zemljište

Za gajenje krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita zemljišta bogata organskim materijema, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela zemljišta ne pogoduju kvalitetnom gajenju ove kulture.

Plodored

Krastavac je dobar predusjev za paradajz, kupus i papriku. U pogodne predusjeve za krastavac ubraja se kupus, celer, salata, grašak i kukuruz šećerac.

Obrada zemljišta

Obrada zemljišta počinje u jesen i to dubokim oranjem, a pred sjetvu ili sadnju po potrebi se kultivira.

Đubrenje

Za sklop 30 000-40 000 biljaka/ha i prinos 35-45 t/ha potrebno je izvršiti đubrenje i prihranu prema preporuci stručnjaka. Za prosječno đubrenje krastavca prije sadnje potrebno je uneti 150 kg/ha azota, 160 kg/ha fosfora, 300 kg/ha kalijuma i 65 kg/ha kalcijuma. Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene.

Ako se proizvođač odluči za folijarnu prihranu s vodotopivim đubrivima tada treba u fazi od presađivanja do cvjetanja, koja traje oko 22-25 dana, koristiti formulaciju NPK 11:44:11.

Od perioda cvjetanja do formiranja plodova, koja traje 20-22 dana, koristi se formulacija NPK 16:8:32. Od formiranja plodova do berbe i tokom berbe u periodu od 50 dana i nadalje koristi se formulacija NPK 9:12:36. U međuvremenu ako je došlo do gubitka lisne mase iz bilo kojeg razloga potrebno je jednom nedeljno primjeniti formulaciju NPK 20:20:20.

Sjetva i sadnja

Kao glavni usjev sije se krajem aprila, a kao postrni tokom juna. Sije se na većim površinama pomoću sijačica, a na manjim ručno u redove ili kućice.

U redove se sije na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke. Kornišoni se siju gušće, a količina sjemena zavisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha.

Ako se proizvodi rani krastavac, sjetva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana prije sadnje na stalno mjesto. Bolji način proizvodnje jeste proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji.

Zemljište ispod folije se znatno brže zagrije, što omogućuje brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprječava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u direktnom dodiru s zemljištem pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u zemljištu.

Folija

Folija za gajenje krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cevi za kasnije navodnjavanje sistemom kap po kap.

Za sjetvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijalice koje u jednom prohodu buše rupe i seju po 3-4 sjemenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za sjetvu 1 ha takvim načinom sjetve potrebno je 1,5-1,8 kg sjemena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2.

Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon sjetve čitava se površina može prekriti folijom od sintetičkih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svjetlost, vazduh i vodu, naročito dobrog toplotnog djelovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina.

Postavlja se odmah nakon sjetve, a ostaje na usjevu do početka cvjetanja. Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, gajenje je na armaturi.

Zbog bolje provjetrenosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stubovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac ili se između stubova razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad zemljišta. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovno zakidati zaperke. Uz redove je takođe poželjno postaviti cjevi za navodnjavanje kao i redovno, 2-3 puta nedeljno navodnjavati. I u gajenju na armaturi može se primjeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, zemljište se može pokriti slamom.

Izvor: agrosavjet.com

Leave a Reply

Close Menu