SITNI PLODOVI I SLAB ROD – gdje griješite prilikom proizvodnje paradajza?

SITNI PLODOVI I SLAB ROD – gdje griješite prilikom proizvodnje paradajza?

Osim toga što je primarni razlog proizvodnje paradajza ishrana, sekundarni zauzima ekonomski aspekt, koji dolazi kao proizvod plodova optimalne krupnoće i natprosečnih prinosa.

Prijatan ukus plodova paradajza nastaje zahvaljujući skladnom prisustvu mnogih korisnih organskih kiselina, šećera, pektina i aromatičnih materija. Prelijep ukus nastaje kao rezultat izbalansirane prihrane i preciznog plana ishrane.

Kako postići jedno i drugo, dobiti ukusne plodove, optimalne krupnoće u skladu sa zahtjevima tržišta, a da se to takođe reflektuje na povećanje prinosa? Pročitaćete u tekstu koji slijedi..

U ovom tekstu ukazaću Vam na osnovne smjernice u prihrani paradajza, kao i najčešće greške proizvođača, koje imaju sa rezultat slab prinos, sitne plodove kao i odbacivanje istih.

Krenućemo od samog početka, odnosno rasađivanja biljaka. Jedna od najčešćih grešaka koje proizvođači prave prilikom rasađivanja rasada paradajza jeste da odmah nakon rasađivanja rade tretman folijarnim startnim đubrivom.

Promjena sredine za biljku predstavlja stres, samim tim je potrebno određeno vrijeme kako bi se biljka prilagodila novim uslovima, s tim u vezi je veoma važno da se taj tretman folijarnim startnim đubrivom odradi pre rasađivanja, kako bi se korijenov sistem pripremio za stresne uslove u novoj sredini.

Nakon rasađivanja, biljke će napredovati brže ili sporije, u zavisnosti od stepena obezbeđenosti zemljišta hranivom. U tome najveću ulogu igra osnovno đubrenje parcele, odnosno unošenje prirodnog ili peletiranog stajnjaka, kao i osnovnih đubriva sa osobinom postepenog razlaganja (najčešće je to 2-3 mjeseci).

Veoma je čest slučaj da proizvođači imaju običaj da preteraju sa osnovnim đubrenjem. Više ne mora uvek da znači – bolje!

Prilikom osnovnog đubrenja, unose velike količine hraniva, što često može da izazove kontra efekat, tj. štetno deluje na korijenov sistem biljke, jer tolika koncentracija soli oštećuje nežne žilice korijenovog sistema, odnosno oštećuje ćelije korijenovih dlačica, preko kojih korjenov sistem apsorbuje vodu sa rastvorenim mineralnim materijama.

Kao što sam na početku napomenuo, vrhunski rezultati su proizvod izbalansirane i blagovremene prihrane. Kao rezultat čestog navodnjavanja, uticaj osnovnog đubrenja se vrlo brzo smanjuje, tako da se prvi nedostaci javljaju nako 6-10 nedelja, gdje imamo slučaj da je zemljište jako slabo obezbijeđeno hranivom.

Posle rasađivanja, preporučuje se primjena startnog đubriva Solinure GT 9 (11:35:11 + 2MgO + me) 0.8 grama po biljci u kombinaciji sa folijarnim đubrivom Agroleaf High P (12:52:05 + me) u količini od 0.2 grama po biljci. Ova kombinacija će obezbijediti bolje usvajanja hraniva i primjetniju reakciju biljke.

Do 5. cvijetne grane, preporučuje se primjena vodotopivog đubriva Solinure GT 5 (20:20:20 + me) u količini od 1 – 1.5 grama po biljci.

Dolazimo do fenozafe razvoja diferencijacije plodova, kada se potrebe biljke za kalijumom znatno povećavaju, tu se javljaju sve češće greške proizvođača u tom procesu izbalansirane ishrane, što će rezultovati na prvom mjestu sintijim plodovima, prije svega se misli na prvu etažu, a nakon toga uticaj na cjelokupan prinos.

Napomenuo sam da se potrebe za kalijumom povećavaju, međutim to ne znači da odmah treba primjenjivati đubriva sa visokim procentom kalijuma (K), već postepeno povećavati.

Nakon primjene đubriva sa formulacijom (20:20:20 + me) treba primijeniti Agrolution Special 324 (14:8:22 + 5Cao + 2MgO + me), a nakon toga Agrolution Special 316 (13:5:28 + 2Cao + 2,5MgO + me), kao što sam napomenuo, postepeno povećavati procenat kalijuma (K).

Koju količinu đubriva primijeniti u tim fazama?

Određivanje potrebnih količina hrane je vrlo složen proces, koji se bazira na konstantom praćenju količina raspoloživih hraniva u zemljištu, kao i potrebe biljaka.

Faktori koji na to utiču:

Potencijal hibrida
Razvijenost biljke
Opterećenost biljke plodovima
Tip zemljišta
Razvijena biljka sa većom količinom lisne mase ili većim opterećenjem plodova, iziskuje više hraniva.

Autor teksta  Miloš Stojanović

Izvor: agrosavjet.com

Izvor: podrskamps.org.rs

Slika: agrosavjet.com

Close Menu